Pretraživanje



Re.Cen.T. zona

Grad Umag

Novim ustrojstvom lokalne vlasti 1993. godine Umag postaje ponovno samostalna općina, a 1997. dobiva i status grada. Područje Grada se prostire na površini od 87,57 km2. Prema popisu stanovništva iz 2001. godine ima ukupno 13.064 stanovnika, s gustoćom naseljenosti od 154 stanovnika po četvornom kilometru.

Blago podneblje i mediteranska vegetacija već su početkom stoljeća naveli poduzetne Umažane na gradnju prvih hotela, ali i osnivanje prvog turističkog društva. Proteklih se desetljeća Umag razvio u moderno turističko središte koje svake godine, uoči sezone, dobiva poneki novi sadržaj. Zimi naočigled pust i miran gradić, ljeti zaživi punim životom. Ime Umaga pronijelo se diljem Europe i Svijeta zahvaljujući vrhunskim sportskim i kulturnim manifestacijama, ponajprije međunarodnim teniskim turnirom Croatia Open.

Gospodarstvo

Prirodna obilježja ovog područja znatno su utjecala na razvoj cjelokupnog gospodarstva, poglavito zemljopisni položaj koji je omogućio intenzivan i dinamičan razvoj turizma nakon Drugog svjetskog rata, a koji bilježi stalni rast. Blizina jakih zapadnoevropskih emitivnih tržišta te porast standarda u istočnoevropskim zemljama osigurava preduvjete za razvoj ove gospodarske grane s kojom su interaktivno povezani i ostali gospodarski resursi ovog kraja, prvenstveno poljoprivreda koja zahvaljujući kvaliteti tla i raspoloživim površinama omogućava uzgoj tradicionalnih mediteranskih kultura, koje su na ovom prostoru prisutne već tisućljećima. U prvom redu riječ je o maslinarstvu i uzgoju vinove loze. Potonja predstavlja preduvjet razvoju vinarstva koje je izrazito razvijeno i zastupljeno s nizom renomiranih proizvođača koji su uvršteni u vinsku cestu Istre. Agroturizam posljednjih godina uzima sve veći zamah te upotpunjue turističku ponudu i potvrđuje opredijeljenost za očuvanjem izvornih vrijednosti kraja. Uz to valja napomenuti i proizvodnju znatnih količina industrijske rajčice za potrebe proizvodnih kapaciteta pogona “Podravke“ u Umagu. Naime prehrambena industrija u Umagu bila je zastupljena već i u prvoj polovici XX. stoljeća otvaranjem pogona tvrtke “Arrigoni” za preradu ribe i rajčice te mlina iz kojeg je proistekla današnja pekara i tvornica peciva i keksa. Vrlo je zastupljeno i ribarstvo.
Suvremeno gospodarsko opredjeljenje Umaga uključuje i industrijska postrojenja locirana u dvjema industrijskim zonama (Ungarija i Kravlji rt), opremljenim potrebnom komunalnom infrastrukturom koja se stalno dograđuje i usavršava. Težište razvoja gospodarstva ustremljeno je na promicanju malog i srednjeg poduzetništva, koje uključuje i stvranje obrtničkih zona.

Uloga institucije u projektu: SURADNIK

Osoba iz institucije zadužena za projekt: